Osnovna škola Jagode Truhelke Osijek

Učenici u 7. razredu na nastavi Kemije uče o vodi, a kao djelo za cjelovito čitanje imaju istoimenu pripovijetku Vladimira Nazora. Kako bi se pripovijetku približilo učenicima, potreban je zanimljiv način obrade pročitanoga sadržaja. Upravo je to postignuto korelacijskom nastavom navedenih predmeta u dvosatu.

Razrađeni ishodi predmetnoga kurikuluma iz Kemije koji se ostvaruju na satima su:

KEM OŠ A 7.1. Istražuje svojstva, sastav i vrstu tvari.

-             navodi fizikalna i kemijska svojstva vode

-             dijeli vodu u prirodi

-             objašnjava svojstva kemijski čiste vode

KEM OŠ A 7.3. Kritički razmatra upotrebu tvari i njihov utjecaj na čovjekovo zdravlje i okoliš.

-             objašnjava čovjekov utjecaj na okoliš u konkretnom primjeru pojave suše

KEM OŠ D. 7.1. Povezuje rezultate i zaključke istraživanja s konceptualnim spoznajama.

-             objašnjava pojavu tuče preko usvojenih koncepata iz kemije

Razrađeni ishodi predmetnoga kurikuluma Hrvatskoga jezika koji se ostvaruju na satima su:

OŠ HJ B.7.1. Učenik vrednuje književni tekst tumačeći utjecaj književnoga teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti.

– stavlja u odnos uzroke i posljedice u književnome tekstu

– uspoređuje vlastite spoznaje o svijetu i prikaz svijeta u književnome tekstu

– uočava tematizira li tekst pojave i doživljaje koje može prepoznati u vlastitom okružju

– obrazlaže etičku i idejnu razinu književnoga teksta

– argumentira vlastita zapažanja o književnom tekstu povezujući ih sa stečenim znanjem i iskustvom

OŠ HJ B.7.2. Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe s drugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti.

–imenuje i opisuje pripovjedne događaje u kronološkome slijedu

– prepoznaje strukturu književnoga teksta: fabula i kompozicija književnoga teksta

– razlikuje pripovjedača (u 1. i 3. licu) od pisca

OŠ HJ B.7.4.Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

              – istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska

– sudjeluje u parlaonici

OŠ HJ C.7.1. Učenik obrazlaže pozitivan i negativan utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj stavova i vrijednosti.

              – objašnjava svoju reakciju na medijski tekst

Na dvosatu je naglašena i međupredmetna tema Održivi razvoj, a posebno očekivanja:

odr A.3.1. Objašnjava osnovne sastavnice prirodne raznolikosti.

odr A.3.3 Razmatra uzroke ugroženosti prirode.

odr B.3.1. Prosuđuje kako različiti oblici djelovanja utječu na održivi razvoj.

odr C.3.1. Može objasniti kako stanje u okolišu utječe na dobrobit.

Osim nje, ostvaruju se i očekivanja međupredmetne teme IKT:

ikt A.3.1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.

ikt A 3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima.

Učiteljice Sanja Merdić i Vjekoslava Hrastović su osmislile sljedeće ishode na razini aktivnosti za učenike tijekom dvosata:

1. IGRA DETEKCIJE – u odjelu se izabere troje učenika kojima se daje uloga Vlade, lika iz književnoga djela. Odabrani učenici se upute u metodu (svi se isto predstavljaju pred razredom da su Vlado, dječak s Brača koji je zaljubljenik u vodu i preživio je sušu). Onaj učenik koji je kao stvarni Vlado, mora odgovarati na pitanja ispitivača-učenika što više točno, dok preostali odabrani učenici – Vlado, mogu ponešto i pogriješiti u odgovorima. Ispitivačima je zadano vrijeme ispitivanja, nakon kojega trebaju odlučiti tko je Vlado (osoba A, B ili C).

Ovom se metodom ujedno provjerava razumijevanje pročitanoga djela.

2. HEURISTIČKI RAZGOVOR -  učiteljice vode heuristički razgovor s učenicima ispitujući ih o mjestu radnje, razlozima suše, zašto su stanovnici bili žedni, a žive okruženi morem, zašto nisu pili morsku vodu, kako se može dobiti pitka voda od morske, zašto to likovi nisu radili, zašto je došlo do nevremena/tuče, a nije padala lagana kiša…

Tijekom cijeloga razgovora učenici povezuju nastavne sadržaje o vodi s književnim djelom Voda. Na kraju se razgovora potiče razgovor- moralna dilema na temu jesu li Vladini roditelji trebali podijeliti vodu iz vrča s ostalima mještanima.

3. PLAVO ZLATO – učenici gledaju TV prilog iz HRT-ove emisije Puls o važnosti vode u današnjem svijetu. U emisiji se problem vode tumači s različitih stajališta.

https://www.facebook.com/watch/?v=172653977979312

4. PARLAONICA- pred učenike se stavlja pitanje za debatni razgovor – Treba li Hrvatska prodavati/davati u zakup izvore pitke vode. DA – NE . Učenici zauzimaju stav prema osobnim spoznajama, pročitanom, odgledanom prilogu te vode raspravu.

5. KAHOOT KVIZ – učenici u timovima igraju kahoot kviz osmišljen za ovaj sat u kojemu se isprepliću pitanja o književnom djelu i sadržaji učenja o vodi.

6. SAMOVREDNOVANJE – učenici samovrednuju svoj rad, aktivnosti i sadržaje učenja na nastavnim satima

Ovakvi sati su učenicima zanimljivi, proteknu u izrazitoj dinamici, uključuju sve učenike. Učenici su aktivni sudionici koji zaključuju, povezuju, produbljuju znanja, shvaćaju svrsishodnost sadržaja učenja u svakodnevici, kritički promišljaju o životnoj temi te zauzimaju vlastiti stav.

Vjekoslava Hrastović, prof. i Sanja Merdić, prof.