Osnovna škola Jagode Truhelke Osijek

 Ponavljanje je obuhvaćalo dva zadatka:

1. Rješavanje kviza. Preko navedenog linka:

https://hr.izzi.digital/DOS/1593/2985.html

2. Pisanje sastava ili priče o kojoj će se provjeriti ostvarenost  sljedećih ishoda:

BIO OŠ B.7.3.

• Stavlja u odnos prilagodbe živih bića i životne uvjete
• načine kretanja različitih skupina životinja ovisno o mjestu življenja ( voda, zrak, tlo), tj. navesti prilagodbe koje životinje imaju i povezati ih sa životnim uvjetima)

BIO OŠ B.7.1.

• Uspoređuje osnovne životne funkcije pripadnika različitih skupina živoga svijeta

( objasniti ulogu kretanja u preživljavanju organizma.)

BIO OŠ C.7.2.

• Uspoređuje energetske potrebe različitih organizama uzimajući u obzir potrebnu vrstu i količinu hrane za očuvanje zdravlja

( usporediti  energetske potreba organizama sa složenošću njihova kretanja

Kao rezultat rada nastale su neke vrlo zanimljive priče. 

1. SASTAVAK- KRETANJE KRALJEŽNJAKA I BESKRALJEŽNJAKA

Kralježnjaci

 U 7 ujutro probudio se pas (sisavac), iz svog malog, „fancy” krevetića ustao se pomoću svojih nogu/ udova. Pas je razvio udove zato što živi na tlu. Kit se probudio u 9 ujutro.

Kit je također sisavac, ali živi u vodi. Kada se kit ustao iz svog podvodnog kreveta upotrebio je svoje udove- koje zovemo peraje i oprao je zube, te je otišao na površinu vode prskati brodove svojom velikom repnom perajom koja svojim pokretima potiskuje kita prema naprijed. Kit je prilično jaka životinja, no da nema uzgona teško bi se pokretao u vodi. Tada je kit odlučio proučiti malo „self-care-a” za njegovu glatku i sklisku površinu tijela koja smanjuje otpor vode.

Šišmiš, koji je također sisavac odlučio je ustati u 10 navečer kako bi otišao uloviti si doručak. Šišmiš je jedini leteći sisavac. Kada je išao u lov na svoj doručak, upotrijebio je krila, a let im omogućuju letnice- to su kožice razapete između prstiju, nogu i trupa, također im let omogućuju i lagane kosti.

Galeb (ptica) se ustao u 6 ujutro, te je otišao letjeti iznad mora. U letenju galebu pomažu krila koja su prekrivena perjem, a perje pomaže u stvaranju sile potiska i uzgona, također mu pomažu njegove šuplje i lagane kosti- smanjuju masu tijela. Galeb ima zračne vrećice koje čine ptice lakšima. Tako da je galeb vrlo lagan, tako da ga sila teža slabije vuče prema tlu, pa galeb lakše leti. Galeb ima razvijene letne (prsne)  mišiće koji pokreću krila. Galeb je, kada se vratio bio vrlo umoran, zato što let pticama troši puno energije koju osigurava povećan broj mitohondrija u mišićnim stanicama. Galeb nije letio u jatu, ali mnoge ptice lete u jatu kako bi uštedjele energiju.

Zmija se probudila u 11 ujutro, zmija je gmizavac, pa je odlučila odgmizati do obitelji miševa kako bi u 12 stigla ručati. Zmija se do tamo kretala savijanjem svog tijela. Neki gmazovi, za razliku od zmije, plivaju, pa imaju plivaće kožice. Žaba se probudila u 12 popodne, pošto je žaba vodozemac- odlučila je malo plivati. Žaba se može kretati i po tlu i u vodi. Žabi je lakše plivati u vodi zato što ima plivaće kožice između prstiju na stražnjim nogama. Kada je žaba izašla iz vode odlučila je odskakati do drveta pomoću svojih dugih stražnjih nogu.

Som se probudio u 17 popodne. Som je riba, te je odlučio otplivati do svoje bake. Som ima vretenasto tijelo koje je prekriveno sluzavom kožom i ljuskama kako bi se lakše kretao u vodi. Ljuske smanjuju otpor vode pri plivanju. Som ne bi mogao plivati da nema peraje i mišiće. Ribe mogu biti građene od: hrskavičnog ili koštanog tkiva. Ribe građene od koštanog tkiva razvile su plivaći mjehur koji sprečava da riba potone.

Beskralježnjaci

Morski jež probudio se u 7 ujutro. Morski jež je bodljikaš. Odlučio je uživati u pogledu morskog dna- zato što su bodljikaši slabo pokretni organizmi. Morskom ježu kretanje omogućuju nožice koje izlaze iz cjevčica na čahuri i bodlje koje pomažu u prihvaćanju ili odizanju sa ili na podlogu .

Gujavica se ustala u 5 ujutro za jutarnje gmizanje. Gujavica je kolutićavac. U kretanju gujavici pomaže njeno valjkasto tijelo prekriveno sluzavom kožom. Ispod sluzave kože gujavica ima mišiće- kada se stežu i opuštaju tijelo, gujavice se skraćuje i produžuje- to omogućuje kretanje.

Pauk(člankonožac) se probudio u 8 ujutro. Otišao je isplesti mrežu. Člankonošci imaju hitinski pokrov koji daje potporu tijelu. Pauk se kretao pomoću svojih člankovitih nogu i poprečnoprugastih mišića.

Puž i njegova prijateljica školjka probudili su se u 11 ujutro i otišli su na kavu. Pokretali su se pomoću mišićnog stopala koje koriste za puzanje po podlozi. Kod puža stanice u mišićnom stopalu izlučuju sluz.

Hobotnica(glavonožac) se probudila u 16 popodne, te je otišla u restoran. Do restorana došla je pomoću svojih krakova, odlučila je požuriti pa je koristila svoj „mlazni pogon”. Kada hobotnica opušta mišiće, voda joj ulazi u tijelo , a stezanjem mišića voda se naglo u mlazu izbacuje iz tijela i potiskuje ju u suprotom smjeru od mlaza.

Metilj(plošnjak) i glista(oblić) su se probudili u 4 ujutro....ali nisu se nigdje kretali. Plošnjaci i oblići ne kreću se uopće.

 Meduza(žarnjak) se probudila u 3 popodne i odlučila je plivati. Meduza je jedini pokretni žarnjak. Neke meduze lebde, dok se neke kreću stezanjem i opuštanjem zvonolikog tijela.

Spužva(Bob) probudio se u 7 ujutro, te je odlučio „chillati” na svom kamenu (ne u ananasu!). Doručak je pojeo tako što ih je voda opskrbljivala kisikom i česticama hrane.

2. Spašavanje ruže Rej

Sve je počelo jednog sunčanog dana kada su dva mornara pričala na brodu.

Kit Keti se kretala lagano ispod površine oceana i prisluškivala njihov razgovor. Keti je sisavac koji živi u moru, sisavci inače na tlu imaju udove, no Ketino tijelo se moralo prilagoditi životu u vodi. Njezini su se prednji udovi preobrazili u peraje, a na stražnjoj strani svoga tijela ima repnu peraju. Keti je zbog svojeg vretenastog oblika tijela, te njegove glatke i skliske površine laške svladavala otpor vode, pa je bez muke plivala za brodom. Načula je kako mornari pričaju o bolesti koja može ubiti biljke, a najosjetljivije su ruže. Keti se zabrinula za svoju prijateljicu Rej koja je ruža.

Keti je odmah željela obavijestiti svoju prijateljicu pa je otplivala do ribice Mare. Prenijela je užasnu vijest Mari, a Mara je odmah krenula na put do meduze Roni. Roni ima par prijatelja koji mogu pomoći prenijeti vijest do Rej. Mara je mala ali brza ribica, njezino tijelo je prilagođeno na život u vodi isto kao i Ketino. Mara se prilagodila tako što ima tijelo koje je vretenasto i prekriveno sluzavom kožom i ljuskama to ga čini glatkim pa je pri plivanju smanjen otpor vode. Mara se brzo kretala a u tome su joj pomogle peraje i mišići, Mara je riba koštunjača što znači da je njezin kostur grđen od koštanog tkiva. Koštano tkivo je veće gustoće od hrskavičnog, pa su ribe koštunjače razvile plivaći mjehur. On spriječava da riba potone, kad je plivaći mjehur napunjen plinom riba se u vodi podiže, a kad je prazan riba tone. Mara je dugo plivala prije nego što je pronašla Ronija, prenijela mu je loše vijesti stoga se on odmah bacio na posao.

Roni je meduza, beskralježnjak za razliku od Keti i Mare, on se kreće stezanjem i opuštanjem svog zvonolikog tijela. Roni je brzo putovao do svog poznanika alge Ante. Došao je tamo za par sati i odmah mu ispričao sve što je Mara rekla. Ante je rekao da će sačekati bodljikaša Berija pa će mu prenijeti novost. Roni se zahvalio i požurio kući gdje ga je čekala žena. Ante je alga što znači da on nema razvijeno potporno tkivo, potporu u tijelu osigurava tlak unutar stanica i pritisak otklona vode. Ante je gledao prostrani ocean dok je čekao Berija, zato što je sjedilački organizam i nema organe za kretanje pa se ne može micati. Beri je došao idući dan, polako i smireno. Ante mu je prepričao vijest i rekao da nađe planktona Doru.

 Beri je krenuo na put, on je beskralježnjak i slabo se kreće no put do Dore nije bio dug. Beri se kreće pomoću nožica koje izlaze iz cjevčica ispunjene morskom vodom. Polako je došao do Dore koja je odmarajući plivala u moru. Ispričao joj je sve i rekao da prenese vijest kornjači Ani. Plankton Dora je zajednica organizama koja pluta u stupcu vode nošeni strujom vode. Plankton Dora se pasivno kreće, ona se morala prilagoditi takvom životu. Ima različite nastavke koji sprječavaju da potone, te sadrži ulje i plinove koji joj olakšavaju plutanje. Dora je strujom vode došla do Ane i prenijela joj vijest. Ana je brzo ne trošeći puno vremena pošla na obalu gdje je ptica Đuro čeka.

Ana kao kornjača se morala prilagoditi životu u moru pa su joj udovi preobraženi u peraje. Ani kao i svim kornjačama je lakše nositi svoj teški oklop u vodi zbog djelovanja uzgona. Ana je plivala satima i napokon je došla na obalu, tamo se malo odmorila pa pošla pronaći Đuru. On je letio iznad nje i kad ju je opazio odmah se spustio na tlo. Hodao je do nje koristeći svoje noge. Ana mu je sve ispričala i pokazala mu put do šišmiša Šimuna. Đuro i Ana su malo popričali, a onda se Đuro bacio na posao.

 Đuro je letio preko vrhova planina, njegova jaka krila s perjem su sudjelovala u stvaranju sile potiska i uzgona, a šuplje i lagane kosti su mu smanjivali masu tijela. Trošio je puno

energije koju osigurava veći broj mitohondrija u mišićnim stanicama. Njegova krv je bogata eritrocitima što omogućuje učinkovitiji prijenos kisika. Opskrbi stanica s kisikom pridonose i zračne vrećice, omogućavajući da pluća imaju dovoljno kisika na velikim nadmorskim visinama. Inače Đuro leti u jatu ali sada je posebna situacija. Đuro je lagano pronašao šišmiša Šimuna, Šimun nije bio jako sretan vidjeti Đuro nakon njihove svađe ali je želio pomoći Rej. Đuro je rekao Šimunu sve što mu je Ana prepričala. Šimun je sada imao misiju doći do krokodila Krok.

Šimun je sisavac i to jedni koji se prilagodio letu. Let mu omogućuje letnica, kožica između prstiju, nogu i trupa. Šimun ima tanke lagane kosti pa mu let do krokodila Krok nije problem. Šimun je letio i letio, napokon je rano ujutro zapazio Kroka na tlu. Šimun se objesio na granu i počeo prepričavati Anine riječi. Krok je znao što treba napraviti. Krenuo je na put, prvo se kao i većina gmazova kretao po tlu i oslanjao na svoj trbuh a onda je zaplivao. Svoj je spljošteni rep koristio kao veslo dok je plivao u vodi. Krok je došao do žabe Luce i dao joj posao da nađe skakavca Miru. Rekao joj je da mu sve prepriča kad ga nađe, onda joj je počeo pričati o ruži Rej i kako joj moraju spasiti život. Luca je sa svojim dugim stražnjim nogama odskakutala do vode. Onda je uskočila u vodu i kad je plivala najviše se koristila svojim stražnjim nogama koje imaju plivaće kožice između prstiju. Luca kao žaba je najpoznatiji predstavnik vodozemaca, ona se prilagodila tako da se može kretati i na tlu i u vodi. Luce je brzo pronašla skakavca Miru, no on joj nije želio pomoći.

Onda je pitala pauka Pavla da joj pomogne i on je pristao. Pauk Pavle je primio svoj zadatak i otišao u potragu za gujavicom Ljubom. Pavle na površini svojeg tijela ima hitinski pokrov, on mu daje potporu tijelu i služi kao oslonac na koji se prihvaćaju mišići. Pavle je brzo koračao koristeći svoje razvijene člankovite noge i poprečnoprugaste mišiće. Njegove noge su izgrađene od djelova koji su međusobno spojeni zglobovima, a na kraju svake noge ima pandžice pomoću kojih plete mrežu. Pavle je jurio što brže do gujavice kako bi spasio ružin život.

Napokon je idućeg dana stigao do Ljube i prenio joj je poruku od Luce. Ljuba je krenula na put kroz tlo do puža Ivice, valjkasto tijelo prekriveno sluzavom kožom joj je olakšavalo taj put kroz tlo. Potporu njezinog tijela osigurava hidroskelet, a mišići koji se stežu i opuštaju što joj omogućuju kretanje. Ljuba je putovala kroz tlo, to joj je bilo sasvim normalno dok nije došla do Ivice. Rekla mu je da treba naći gljivu Petra i reći mu da popriča sa psom Bokijem, treba reći Bokiju virus koji se može prenijeti na ružu Rej. Ivica je lagano i sporo puzao prema Petru pomoću svog mišićnog stopala. Stanice u njegovom mišićnom stopalu su ispuštale sluz koja je olakšavala njegovo kretanje. Ivici je trebalo par sati da dode do gljive a onda joj prenese poruku.

Gljiva Petar je čekala na svom mjestu da naiđe Boki. Petar je sjedilački organizam koji crpi vodu i hranje tvari pomoću dugih niti hifa. On ne može pobjeći od svog ne prijatelja pa je postao otrovan. Petar je čekao par dana pa je napokon ugledao Bokija. Boki je brzo dotrčao do Petra, sav zadisan je sjeo pored njega i slušao. Petar mu je počeo pričati o svim živim bićima koji su pomogli spasiti Rej.

“Dragi, Boki. Da samo ti znaš koliko dobrih duša je pomoglo Rej.” kaže Petar.

“O, pa kako to Petre? Ja ne znam ništa o tome.”

“Vidiš sve je počelo kad je Keti rekla Mari, Mara rekla Roniju, Roni rekao Anti,

Ante rekao Beriju, Beri rekao Dori, Dora rekla Ani, Ana rekla Đuri, Đuro rekao Šimunu, Šimun rekao Kroku, Krok rekao Luci, Luca rekla Pavlu, Pavle rekao Ljubi, Ljuba rekla Ivici, Ivica rekao meni.” Petar izgovori sva imena i zadiše se.

“Znam ja tko su svi oni, no ne znam kako su pomogli Rej.” kaže Boki zbunjeno.

“Pa svi su jedni drugima prenijeli riječ da postoji virus koji može zaraziti biljke, pa smo željeli upozoriti ružu Rej.”

“Sada razumijem, hvala svima koji su pomogli. Idem upozoriti Rej na virus. Bok.”

pozdravio je Boki.

“Bok. Vidimo se.”

Boki je brzo otrčao kući da upozori Rej. Kad je stigao kući ispričao je sve Reji.

“Šta misliš, tko se najviše namučio?” upitala je Rej.

“Mislim da su se svi jednako namučili.” odgovorio je Boki.

“Oprosti, nisam dobro postavila pitanje. Što misliš, tko je koristio više energije kada se kretao?” ponovo upita Rej.

“Mislim da su Keti i Krok koristili više energije za svoje kretanje zato što im je masa tijela veća.” odgovorio je pas grickajući svoju kost.

“Slažem se, ja mislim da su kralježnjaci u vodi (Kork, Mara, Keti) i bezkralježnjaci u vodi (Beri i Roni) koristili manje energije za kretanje. Zato što je kretanje lakše u vodi.” nadoda Rej.

“Ja znam da su Ante i Petra sjedilački organizmi tako da nisu uopće koristili energiju za kretanje.” kaže Boki ližući kost.

Razgovor izmedu Bokija i Reje je prisluškivala euglena Egi. Ona se nalazila na stolu u mikroskopu i lagano se kretala koristeći bič. Ona je mislila da koliko energije potrošiš dok se krećeš ima veze sa time ako se krećeš na tlu, u vodi ili zraku. Ona je mislila da je kretanje u vodi lakše od kretanja na tlu, a da je kretanje na tlu lakše od kretanja u zraku.

U drugom mikroskopu pored Egi je bila ameba Bema. Bema se kretala “lažnim nožicama”. Ona je mislila da je kretanje kralježnjaka složenije nego kretanje beskralježnjaka. Zato što kralježnjaci imaju više organa za kretanje. No onda se prisjeti da člankonošci imaju puno udova, a oni su beskralježnjaci. Bema promijeni svoje mišljenje na to da živa bića koja imaju više organa za kretanje imaju složenija kretanja i koriste više energije.

U vodi pored Egi i Beme je bila papučica Puč, ona se kretala strujom vode. Puč je mislila da su svi oni u pravu, Rej, Boki, Egi i Bema. Rej je rekla da je kretanje u vodi lakše pa se koristi manje energije, točno. Boki je rekao da živa bića koja imaju veću tjelesnu masu koriste više energije pri kretanju i da sjedilački organizmi ne koriste energiju jer se ne kreću, točno. Egi je rekla da koliko energije potrošiš dok se krećeš ima veze sa time ako se krećeš na tlu, u vodi ili zraku, točno. Bema je rekla da živa bića koja maju više organa za kretanje imaju složenija kretanja i koriste više energije, točno. Puč je na kraju formirala svoje mišljenje, to je da  jednostanični organizmi ne koriste puno energije kada se kreću. Svi su oni bili upravu, a najvažnije je bilo to što su spasili Rejin život.

Mr.sc. Sanja Merdić,

učiteljica biologije i kemije