Od 27. do 31. srpnja 2026. stručna suradnica knjižničarka Irena Bando i učiteljica informatike Anamarija Buzgo sudjelovale su na Erasmus mobilnosti – strukturiranom tečaju How to deal with burnout, koji se održao u Malagi u Španjolskoj u organizaciji Idevelop Training, međunarodnog centra za stručno usavršavanje obrazovnih djelatnika. Iako je tema seminara na prvi pogled usmjerena prvenstveno na stres i sagorijevanje, tijekom pet dana pokazalo se da je riječ o mnogo širem području koje obuhvaća način na koji komuniciramo, postavljamo granice, doživljavamo vlastite potrebe, reagiramo na druge ljude, upravljamo svakodnevnim obvezama te pronalazimo prostor za odmor i osobni razvoj.
Seminar je bio izrazito iskustveno usmjeren. Umjesto klasičnog predavanja i usvajanja teorijskih sadržaja, velik dio učenja odvijao se kroz pokret, glazbu, razgovor, rad u paru i grupi, koristila se meditacija, vizualizacija, slobodno pisanje, aktivno slušanje i različite kreativne aktivnosti izražavanja emocija. Takav način rada omogućio je da se pojedine teme ne samo razumiju nego i osobno iskuse – primjerice, kako se osjećamo kada nas netko ne sluša, kako reagiramo kada netko narušava naš osobni prostor ili koliko se naše tijelo i način razmišljanja mijenjaju kada usporimo.
Od upoznavanja do osvještavanja vlastitih potreba
Prvi dan seminara bio je posvećen razumijevanju stresa i sagorijevanja u nastavničkim i nenastavničkim ulogama, prepoznavanju njihovih fizičkih, mentalnih i emocionalnih simptoma te osvještavanju uzroka i obrazaca koji do njih dovode. Seminar je započeo aktivnostima upoznavanja kroz glazbu i kretanje. Sudionici su se tijekom hodanja susretali i postavljali jedni drugima pitanja o tome odakle dolaze, čime se bave, zašto su odabrali upravo Malagu i što očekuju od seminara.
Posebno zanimljiva bila je aktivnost „izrade vlastite putovnice“. U radu u paru sudionici su portretirali jedni druge, a zatim zapisivali što žele ostvariti tijekom boravka u Malagi. Ti su se ciljevi kretali od upoznavanja novih ljudi i učenja novih metoda do želje za osobnim promjenama, većim zadovoljstvom i boljom ravnotežom između privatnog i profesionalnog života. Aktivnost je tako već na početku seminara otvorila pitanje: što zapravo želimo dobiti od ovog iskustva i što nam je trenutno potrebno?
U razgovoru o tome što za nas predstavlja burnout naglašena je važnost oporavka nakon zahtjevnih aktivnosti. Pojam recovering povezan je s potrebom da si čovjek dopusti prazan prostor, odnosno vrijeme u kojem ne mora ništa proizvoditi, rješavati ili postići. Kroz jednostavne aktivnosti kretanja uz glazbu sudionici su vježbali usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak.
Stres, emocije i granice
Drugi dan usmjerio je pažnju na stres na radnom mjestu i njegovu povezanost s emocijama. Kroz svjesno hodanje, promatranje vlastitih tjelesnih senzacija i jednostavne meditativne vježbe istraživali smo kako se osjećamo kada usporimo i usmjerimo pažnju na vlastito tijelo. Jedna od poruka radionice bila je osvijestiti da stalno ponavljanje istih obrazaca ponašanja često dovodi i do istih rezultata.
Poseban dio radionice odnosio se na osvještavanje vlastitih potreba. Kroz razgovor i jednostavnu tablicu „Yes/No“ sudionici su promišljali o tome što vole, a što ne vole raditi, što ih ispunjava, a što iscrpljuje. Razgovaralo se i o situacijama u kojima nešto moramo učiniti iako to ne želimo te o tome kako takve situacije utječu na naše tijelo i emocionalno stanje.
S tim je bila povezana i tema osobnih granica. Kroz različite vježbe sudionici su osvještavali vlastiti prostor, ali i potrebu da poštuju prostor drugih. Vježba međusobnog sudaranja sa zamišljenim „balonom“ oko tijela na jednostavan je način pokazala koliko moramo biti svjesni vlastitih granica i kako moramo pazimo da ih ne narušavamo kod drugih ljudi.
Aktivno slušanje – jednostavna vještina koja mijenja komunikaciju
Treći dan donio je vrlo praktične alate za upravljanje stresom i prevenciju burnouta, ali i jednu od tema koja je posebno primjenjiva u svakodnevnom radu – aktivno slušanje. Kroz vježbu „neslušanja“ sudionici su iskusili kako se osjeća osoba koja govori dok je sugovornik namjerno ignorira. Osjećaji frustracije, nepoželjnosti i nevrijednosti vrlo su brzo postali očiti. Razgovaralo se o tome koliko nam znači kada imamo osjećaj da nas netko zaista sluša i kako možemo prepoznati vlastite reakcije – primjerice, potrebu da prekinemo sugovornika, damo komentar ili ponudimo rješenje prije nego što je druga osoba završila.
Posebno je korisna bila ideja da prije razgovora možemo pitati sugovornika što zapravo treba od nas – želi li samo da ga saslušamo ili želi savjet. Jednako je važno prepoznati vlastiti trenutni kapacitet. Ako smo iscrpljeni, imamo pravo reći da trenutno ne možemo kvalitetno razgovarati i predložiti drugo vrijeme. Na taj se način aktivno slušanje povezuje s brigom o drugome, ali i s brigom o sebi i vlastitim granicama.
Alati za upravljanje stresom i burnoutom
Treći dan bio je posvećen i konkretnim tehnikama za smanjenje stresa i razvijanje otpornosti. Kroz razgovor o svakodnevnim rutinama osvještavali smo koliko često automatski obavljamo različite obveze bez stvarnog promišljanja o tome što nam one donose i koliko nas opterećuju.
Jedna od aktivnosti bila je slobodno pisanje uz klasičnu glazbu. Zadatak je bio zapisivati ono što nam u tom trenutku pada na pamet, bez filtriranja i uređivanja. Nakon toga uslijedilo je usredotočeno disanje i razgovor o dojmovima i uvidima koji su se pojavili. Cilj aktivnosti bio je usporiti mentalnu aktivnost i dati prostor spontanim mislima i osobnim spoznajama.
Kroz različite aktivnosti trećeg dana ponovno se provlačila tema prostora – kako zauzeti svoj prostor, a pritom poštovati prostor drugoga. Kreativna grupna aktivnost crtanja valova na velikom papiru pokazala je kako se možemo izražavati intuitivno i slobodno, istodobno pazeći na granice drugih članova grupe.
Mindfulness kao način usporavanja
Četvrti dan bio je posvećen mindfulnessu, odnosno svjesnoj prisutnosti i usmjeravanju pažnje na ono što se događa u sadašnjem trenutku. Učili smo kako različite mindfulness i meditativne tehnike možemo uključiti u svakodnevni rad kako bismo smanjili stres i održali unutarnju ravnotežu.
Zanimljiv dio odnosio se na način na koji govorimo o vlastitim iskustvima. Analizirali smo razliku između „Ja-govora“ i „Mi-govora“ te opasnost od generaliziranja. Rečenice poput „ja mislim“ ili „ja osjećam“ polaze od vlastitog iskustva, dok „mi svi mislimo“ ili „mi volimo“ mogu nehotice nametnuti vlastito mišljenje cijeloj grupi. Razgovaralo se i o načinu na koji riječ „ali“ može promijeniti naglasak cijele poruke.
U vježbi embodimenta pažnja je ponovno usmjerena na tijelo i cilj. Kroz svjesno i usmjereno kretanje osvještavali smo koliko energije ponekad trošimo na „prazan hod“ i nevažne stvari. Cilj je bio povezati tijelo, pažnju i jasno postavljen cilj.
Dan je završen radom sa simbolima i kreativnim izražavanjem. Izvučene karte postale su poticaj za osobnu refleksiju, a zatim su sudionici u manjim grupama povezivali različite simbole u zajedničku priču koju su prikazivali predstavom pantomimom. Time je i posljednji dio radionice ponovno povezao osobni doživljaj, komunikaciju, suradnju i kreativnost.
Samomotivacija, emocije i osobni ciljevi
Posljednji dan bio je posvećen samomotivaciji i postavljanju ciljeva. Naglasak je bio na postavljanju realnih ciljeva, njihovom povezivanju s osobnim vrijednostima te promišljanju o vlastitom daljnjem razvoju. Kroz vizualizaciju i izradu osobnog plana sudionici su promišljali o konkretnim koracima koje žele poduzeti nakon završetka seminara.
Jedna od aktivnosti bila je usmjerena na prepoznavanje i izražavanje negativnih emocija. Kroz pokret, vizualizaciju i rad s papirom sudionici su simbolički izražavali ljutnju i druge negativne emocije, a zatim ih fizički „izbacivali“ kroz pokret, gužvanje i kidanje papira. Aktivnost je omogućila da se emocije ne promatraju samo kao nešto o čemu govorimo nego i kao iskustvo koje možemo prepoznati i osvijestiti.
Posljednja aktivnost, nazvana „Astronaut“, bila je vježba povjerenja i prepuštanja. Jedna osoba ležala je i predstavljala astronauta u bestežinskom prostoru, dok su joj ostali sudionici nježno pomicali ruke, noge i glavu. Nakon vježbe razgovaralo se o osobnim dojmovima i osjećaju povjerenja.
Seminar je završen zajedničkom aktivnosti oproštaja uz glazbu i pokret. Dodirima dlanova i pjesmom sudionici su se pozdravili, a završni ples dodatno je naglasio povezanost i zajedništvo koje se tijekom pet dana razvilo među sudionicima.
Čemu nas je seminar naučio?
Najvrjedniji dio seminara nije bila samo spoznaja što je stres ili burnout, nego osvještavanje vlastitih obrazaca ponašanja. Kroz različite praktične aktivnosti postalo je vidljivo koliko su stres i iscrpljenost povezani s našim svakodnevnim navikama, načinom komunikacije, sposobnošću da kažemo „ne“, postavljanjem granica, načinom na koji slušamo druge i količinom prostora koji ostavljamo sami sebi.
Za rad u školi posebno su primjenjive kompetencije povezane s komunikacijom, aktivnim slušanjem, emocionalnom osviještenošću, upravljanjem stresom i postavljanjem granica. One su važne u svakodnevnom radu s učenicima i kolegama, ali i u koordinaciji Erasmus aktivnosti, koja podrazumijeva komunikaciju s različitim ljudima, organizaciju brojnih zadataka, suradnju i odgovornost za provedbu aktivnosti.
Istodobno, seminar je podsjetio na nešto što se u profesionalnom radu lako izgubi – briga o vlastitoj dobrobiti nije suprotna profesionalnosti, nego je njezin preduvjet. Ako ne prepoznajemo vlastitu iscrpljenost, ne znamo postaviti granice i ne ostavljamo prostor za oporavak, teško možemo dugoročno kvalitetno raditi s drugima.
Sudjelovanje na Erasmus mobilnosti stoga je donijelo ne samo nova znanja nego i konkretne tehnike koje se mogu primjenjivati u svakodnevnom radu i osobnom razvoju. Posebno su korisne aktivnosti usmjerene na mindfulness, emocionalnu osviještenost, aktivno slušanje, osobne granice, samomotivaciju i realno postavljanje ciljeva – upravo one kompetencije koje mogu pridonijeti kvalitetnijoj komunikaciji, boljoj suradnji i stvaranju podržavajućeg radnog okruženja.
Malaga izvan učionice
Boravak u Malagi bio je prilika da se, osim profesionalnog usavršavanja, upozna i bogata kulturna i prirodna baština Andaluzije. Posjetili smo Alcazabu, povijesnu tvrđavu s pogledom na grad i more, uživali na plaži Malagueta te posjetili Picassov muzej, posvećen jednom od najpoznatijih umjetnika rođenih u Malagi. Poseban doživljaj bilo je planinarenje spektakularnom stazom Caminito del Rey, gdje smo spojili aktivan boravak u prirodi, druženje i upoznavanje jedinstvenog krajolika Andaluzije.
Ova mobilnost je u cijelosti financirana sredstvima Europske Unije programa Erasmus plus.
Tekst i fotografije: dr.sc. Irena Bando, stručna suradnica knjižničarka, izvrsna savjetnica