U okviru eTwinning projekta Igrajmo se glagoljicom4 radi utvrđivanja utjecaja projekta na promjenu znanja o glagoljičkoj kulturnoj baštini učenici svih škola sudionica-partnera rješavali su Inicijalnu anketu Koliko poznajem glagoljicu.
Inicijalna anketa je provedena putem online anketnog upitnika na koju je odgovorilo 137 učenika iz 22 različite škole iz zemlje i inozemstva. Upitnik se sastojao od 16 pitanja o osnovnom poznavanju glagoljičke kulturne baštine. U većini pitanja učenici su pokazali dovoljno znanje potrebno za daljnje izučavanje glagoljice.
Po završetku projekta, nakon 8 mjeseci, provela se ponovno anketa među učenicima sudionicima projekta, kako bi se ustanovio progres znanja o glagoljičkoj kulturnoj baštini. Završnoj anketi pristupilo je 48 skupina koje su se sastojale od 2, 3 ili 4 ispitanika, pa je ukupno završnom testiranju pristupilo 128 ispitanika.
Iz usporedne analize rezultata inicijalne i završne ankete primijećeno je da je u inicijalnoj anketi bilo najviše pogrešnih odgovora u pitanjima:
Pitanje 3 – Gdje se koristila glagoljica? 66 netočnih odgovora (48 % netočno)
Pitanje 5 – Tko je izmislio glagoljicu? 53 netočna odgovora (39% netočno)
Pitanje 15 – Što ovdje piše? 31 točan odgovor (23% netočno)
U završnoj anketi je najviše netočnih odgovora bilo u pitanjima:
Pitanje 4 – Tko je sastavio Glagoljicu (48% netočno)
Pitanje 6 – Koje je ovo glagoljičko slovo (48% netočno)
Pitanje 10 – Jel glagoljica nastala u 9.stoljeću? (42% netočno)
Usporedbom inicijalne i završne ankete primjećeno je da je inicijano ispitivanje provedeno pomoću aplikacije Google forms pa su se odgovori dobili u grafovima. Dobivene prosječne vrijednosti M preračunavali su se u postotke. Završna evaluacija-online kviz proveden je u web alatu Kahoot gdje su odgovori dobiveni u postocima.
Uspoređivale su se vrijednosti inicijalnog i završnog kviza u postocima u samo jednakim pitanjima budući da je završna anketa pojednostavljena i dio pitanja se odnose na poznavanje slova, a veći dio povjesno-kulturološkog značenja su izbačena.
Pitanja koja su ostala nepromjenjena (ali su različito raspoređena) su:
Što je glagoljica?
Prema čemu je glagoljica dobila svoj naziv?
Tko je izmislio glagoljicu?
Kako se zove skup glagoljičkih slova?
Kojim je pismom pisan Misal po zakonu Rimskog dvora?
Što je napisano na Baščanskoj ploči?
U kojem stoljeću je nastala glagoljica?
Zaključak istraživanja: Uspoređivanje dviju anketa inicijalne i završne bilo je znantno otežano, jer su se ispitivanja provodila u prilično drukčijim uvijetima. Inicijalno anketiranje se provodilo rješavanjem anketnog upitnika preko računala ili tableta, dok se završni kviz odvijao u isto vrijeme online uživo. Korišteni su različiti alati zbog čega se ne može u potpunosti uspoređivati, jer Kahoot mjeri i brzinu i točne odgovore (završna anketa) dok anketiranje u Google formsima traži samo odgovore na pitanja, a vrijeme ispunjavanja nije ograničeno.
Zbog toga je bilo moguće uspoređivati samo usvojenost znanja u 7 pitanja. Analizom odgovora primjećeno je da je došlo do porasta usvojenosti znanja unutar tih pitanja, ali konačni rezultati nisu reprezentativni nego samo prigodni.
U 5 pitanja je došlo do znantnog porasta postotka točnih odgovora (Tko je izmislio glagoljicu?, Kako se zove skup glagoljičkih slova?, Kojim je pismom pisan Misal po zakonu Rimskog dvora?, Što je napisano na Baščanskoj ploči?, U kojem stoljeću je nastala glagoljica?), dok je u samo 2 pitanja došlo do pada točnih odgovora (Što je glagoljica?, Prema čemu je glagoljica dobila svoj naziv?).
Zaključno bi se moglo reći da je vidljiva usvojenost znanja u odnosu na početak i kraj projekta u okviru tih 7 pitanja. Ubuduće bi se trebale osigurati približno slične okolnosti te da ankete sadržavaju ista pitanja.
Istraživanje su provele voditeljice ovog projekta Irena Bando( OŠ Jagode Truhelke) i Anita Drenjančević (OŠ Josipovac).