U istraživanju 2021. godine sudjelovalo je ukupno 32 sudionika (N=32) učitelja i stručnih suradnika Škole. U odnosu na istraživanje provedeno 2020. godine kada je broj sudionika bio N=28, došlo je do blagog porasta broja sudionika koji su se odazvali ispunjavanju ankete.

Zaključak 

Prvi dio istraživanja – anketa provedena 2020. godine

Budući da se anketno ispitivanje tijekom travnja i svibnja 2020. godine provodilo za vrijeme nastave na daljinu, ova analiza prikaz je specifičnih uvjeta korištenja IKT-a u nastavi. Ispitivanje je provedeno na ukupno N=28 nastavnog i stručnog osoblja škole.

U skupini pitanja koja govore o načinu korištenja IKT-a u nastavi, vidljivo je da sudionici najčešće koriste računala, zatim pametne telefone, a najmanje pametne ploče i tablete. Razlozi zbog kojih ne koriste dovoljno ponuđene resurse su neposjedovanje navedenih uređaja (osobito tableta i pametne ploče), razlozi tehničke prirode, ali i zbog nedovoljnih kompetencija. To se također odnosi i na korištenje učionice informatike kojom bi se djelomično otklonili tehnički nedostaci efikasnijeg korištenja IKT u školi.

Sudionici se u nastavi i organizaciji iste koriste mnoštvom različitih alata i komunikacijskih kanala (od kojih su najčešće navođeni Kahoot, Loomen, Viber i drugi), što ukazuje da su sudionici otvoreni prema novim znanjima. Ipak, samo polovina sudionika navodi da je zainteresirana za dodatnu edukaciju o korištenju IKT-a. Također, uočeno je da za pripremu digitalnih obrazovnih materijala velik broj sudionika ne surađuje međusobno, dok trećina njih najčešće preuzima gotove materijale s interneta.

Što se tiče učenika, najveći broj sudionika smatra kako učenici uopće ne koriste digitalne alate u nastavi te da pri izradi prezentacija većinom ne koriste sofisticirane programe i alate. Navedeni podatak može ukazivati na potrebu mentorstva učenicima pri uporabi IKT-a.

Naglasak u anketnom upitniku stavljen je na ponuđene tvrdnje o samostalnosti korištenja IKT i o važnosti integracije s drugim nastavnim predmetima, no oba odgovora su dala srednje rezultate (da se sudionici niti slažu, niti ne slažu), što ukazuje na potrebu utjecanja na mijenjanje stavova.

 Drugi dio istraživanja – anketa provedena 2021. godine

Anketno ispitivanje ponovno je provedeno sa stručnim nastavnim osobljem krajem 2021. godine, do kada je škola bila uključena u KA1 Erasmus+ projekt. Drugo ispitivanje obuhvatilo je ukupno N=32 nastavnog i stručnog osoblja škole.

U skupini pitanja koja govore o načinu korištenja IKT-a u nastavi, vidljivo je da sudionici najčešće koriste računala, zatim pametne telefone i tablete, a najmanje pametne ploče. Razlog za nekorištenje pametne ploče uglavnom je u tome što sudionici istu ne posjeduju u svojoj učionici. Za ostale navedene resurse, sudionici najčešće navode kako ih dovoljno koriste u svojoj nastavi. Mogućnost korištenja informatičke učionice još uvijek je nedovoljno iskorištena.

U korištenju programa primijećena je lepeza različitih alata i komunikacijskih kanala (od kojih su najčešće navođeni Kahoot, WordWall, Viber, Google Forms, Canva i mnogi drugi), što ukazuje na razvijenu razinu vještine primjene digitalnih alata za provođenje i organizaciju nastave. Isto tako, većina sudionika (63%) navodi da je zainteresirana za dodatnu edukaciju o korištenju IKT-a te smatraju da bi im ista bila korisna. Nadalje, za pripremu digitalnih obrazovnih materijala čak 63% sudionika samostalno izrađuje svoje materijale, dok puno manje njih preuzima gotove materijale s interneta.

Što se tiče učenika, najveći broj sudionika navodi kako učenici koriste digitalne alate poput pametnih telefona i tableta u nastavi barem nekoliko puta godišnje ili češće. Nadalje, pri izradi prezentacija učenici još uvijek najčešće koriste PowerPoint, no sve veći broj njih uključuje i različite didaktičke igre ili multimedijske oblike prezentiranja. Navedeni podatak upućuje da učenici češće u svoj rad uključuju kreativne i sofisticiranije digitalne programe i alate.

Konačno, stavovi sudionika o ponuđenim tvrdnjama vezanim uz samostalnost korištenja IKT-a i o važnosti suradnje s drugim nastavnicima ukazuju kako sudionici još uvijek imaju prosječne rezultate (niti se slažu niti se ne slažu).

Konačni zaključak – usporedba rezultata dvaju anketa

Provedena je deskriptivna usporedba i konačna analiza dvaju provedenih anketa na razini škole kako bi se dobio jasniji uvid u razvoj primjene IKT-a u nastavi. U istraživanju provedenom 2021. godine došlo je do porasta broja sudionika koji su se odazvali ispunjavanju ankete u odnosu na 2020. godinu, što može ukazivati na veći interes sudionika za aktivnosti vezane uz IKT.

Usporedbom rezultata dvaju anketa može se zaključiti je došlo do blagog porasta učestalosti korištenja tehničkih pomagala za provođenje nastave u školi. Računalo je ostalo najčešće korišteno tehničko pomagalo u nastavi koje sudionici skoro svakodnevno koriste. Ipak, uočen je porast u učestalosti korištenja pametnih telefona i tableta, dok je u korištenju pametne ploče došlo do blagog pada. Najuočljivija je promjena u korištenju tableta koje je s aritmetičke sredine M=1,54 narasla na M=2,16 u 2021. godini, što se može objasniti omogućavanjem većeg broja tableta za potrebe nastave.

Isto tako, uvidom u rezultate i deskriptivnom usporedbom istih može se uočiti kako sudionici u 2021. godini koriste još veći broj raznolikih digitalnih programa, alata i komunikacijskih kanala u odnosu na 2020. godinu. Iz navedenog rezultata može se zaključiti kako su se sudionici nakon provedbe projekta i kroz dodatne edukacije i suradnju s drugim nastavnicima upoznali s novim digitalnim alatima koje su uspješno mogli primijeniti u svojoj nastavi. U skladu s time, uočen je i porast u izražavanju želje za dodatnim edukacijama ili primjerima prakse o mogućnostima primjene IKT-a u nastavi.

Usporedbom rezultata dobivenih anketom iz 2020. i 2021. godine, može se uočiti i izraženi porast u samostalnoj izradi e-materijala za nastavu. Osim toga, smanjio se broj sudionika koji najčešće preuzimaju gotove materijale s interneta s 31% na 20% , što upućuje na to da su se sudionici u 2021. godini generalno češće uključivali u izradu e-materijala, bilo to samostalno ili u suradnji s drugim nastavnicima.

Što se tiče učenika, najveći broj sudionika je u prvom istraživanju smatrao kako učenici uopće ne koriste digitalne alate u nastavi, dok sudionici 2021. godine navode kako učenici koriste digitalne alate poput pametnih telefona i tableta u nastavi barem nekoliko puta godišnje ili češće. Prema navedenim podacima, može se zaključiti kako je došlo do porasta uporabe digitalnih alata od strane učenika u nastavi tijekom posljednjih godinu dana. Osim toga, došlo je i do porasta u korištenju različitih kreativnih i sofisticiranijih digitalnih alata u izradi prezentacija, poput didaktičkih igara ili multimedijskih oblika prezentiranja.

Analiza i deskriptivna usporedba rezultata dobivenih anketama provedenih 2020. i 2021. godine ukazuje na generalno pozitivan pomak u primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u nastavi. Osim što je došlo do veće učestalosti i raznolikosti u korištenju digitalnih alata, došlo je i do nešto pozitivnijih stavova prema IKT-u u nastavi. 

Rezultate provele i napravile analizu voditeljica projekta školska knjižničarka  Irena Bando i školske psihologinje  Monika Ćosić i Martina Ivandić