U planu je bilo desetak radionica po razrednim odjelima u kojima bi učenici kroz cijelu nastavnu godinu učili raditi na samostalnom istraživačkom radu i njegovoj prezentaciji. Također, učenici su trebali, nakon što istraže što se sve prodavalo na srednjovjekovnom sajmu, i sami pokušati izraditi uporabne predmete te ih prodati na našem sajmu.

Sajam je trebao biti održan 8. svibnja 2020. godine na Dan škole, no zbog trenutne epidemiološke situacije i prelaska 16. ožujka na nastavu na daljinu, nažalost, sve su naše aktivnosti vezane za provedu Sajma stale.

Ovdje vam predstavljamo dvije aktivnosti koje su se uspjele održati. Naime, učenici 6. razreda održali su nekoliko radionica izrade glinenih glagoljičnih slova i crtanja ukrašenih inicijala pod mentorstvom nastavnika Likovne kulture Dubravka Milinkovića i nastavnice Hrvatskog jezika Vjekoslave Hrastović.

Drugu aktivnost koju vam možemo predstaviti je što su saznale učenice 7.c razreda Nea Varga, Lana Štimac i Eva Berošević koje pohađaju dodatnu nastavu povijesti. Učenice su istraživale srednjovjekovnu prehranu i trebale za naš Sajam pokušati nešto od toga same skuhati i prodati na svom „štandu“. Ovdje vam donosim rezultate njihovog istraživanja.

Učenice su pronašle četiri recepta: štrukle, piletinu u umaku od peršina, pohane jabuke i jelena u črnoj juhi s krušnim valjušcima. Također su saznale da je prehrana siromašnijih slojeva bila većinom sačinjena od povrća i žitarica, a da su lov i konzumacija mesa bili rezervirani za bogate slojeve društva.

U nastavku pročitajte tekst koji je o istraživanju sažela učenica Lana Štimac iz 7.c:

"U srednjem vijeku ljudi su hrani iskazivali veliko poštovanje zato što se teško i mukotrpno proizvodila, a i bila je statusni simbol. Kulinarstvo su razvili kao posebnu vještinu, što je dovelo do pretjerivanja. Imali su hrane za koju se točno znalo koja je vrsta namijenjena vladarima, ratnicima, ženama ili nižem staležu. Plemićka prehrana većinom je bila meso, a prehrana većine temeljila se na žitaricama, crnom kruhu i kašama. Osnovu prehrane gradskih naselja činili su kruh, povrće, mliječni proizvodi, jaja, meso i riba. Neki stanovnici sami su pekli kruh, ali mnogi su ga kupovali. Povrće su dijelom kupovali, a dijelom uzgajali u svojim vrtovima. Građani su posjedovali svoje vinograde, što znači da su dosta trgovali vinom, a osim vina pili su još i medovinu. Sir, mlijeko i jaja u grad su donosile žene iz okolnih sela. Postojale su mesnice u kojima su građani nabavljali meso. U mesnicama se strogo pazilo da se prodaje meso isključivo zdravih životinja - ako bi se saznalo da je neki mesar prodao pokvareno meso, bio bi izbatinan, po njemu bi objesili komade pokvarenog mesa te bi bio istjeran iz grada.

Neka od hrvatskih srednjovjekovnih jela su štrukli, piletina u umaku od korijena peršina, pohane jabuke, jelen u črnoj juhi s valjušcima od kruha, brizle u clareeu, vepar na burgundski, smuđ u sjemenkama, halva, trogirski rafioli, rožata, rapski kolač, fritule, mandulata…"

Lena Cvenić Lijić, nastavnica povijesti i engleskog jezika